Digitalna demencija – imamo li šanse - kako škole mogu pomoći

Učitelji primjećuju da je učenicima smanjena koncentracija. Sve teže savladavaju zadatke čitanja s razumijevanjem. Sve teže sjede u školi. U ispitnim pitanjima složenih zadataka koji od učenika očekuju promišljanje i analizu učenici postižu manju točnost. Učitelji smanjuju kriterije nudeći u ispitima pitanja s ponuđenim odgovorima ili dopunjavanjima. Što se promijenilo u zadnjih dvadesetak godina? Možemo li pretpostaviti da je veliki u nagli prasak digitalnih tehnologija i ekrana jedan od faktora koji utječe na stupanj koncentracije učenika te sve češću pojavu učenika s individualiziranim i prilagođenim programima s dijagnozama kao što su ADHD, mješovite teškoće u učenju, poremećaj koncentracije, poteškoće s motorikom i grafomotorikom i slično. Sudeći po mnogim stručnjacima iz polja medicine i obrazovanja svi putevi vode odgovoru da je digitalna demencija jedan od krivaca za to. “Digitalna demencija” izraz koji je osmislio Manfred Spitzer, neuroznanstvenik, 2012. godine, opisuje kako prekomjerna uporaba digitalne tehnologije rezultira slomom kognitivnih sposobnosti. Pojašnjeno, pojedinci koji se uvelike oslanjaju na tehnologiju mogu pretrpjeti pogoršanje cerebralnih performansi. Brojni znanstvenici trenutno se bave tom temom, ali ono što je jasno da je digitalna demencija i globalno zatopljenje kao problemi imaju još nešto zajedničko: nepopravljivu štetu ako već danas nešto ne poduzmemo. Ono što je važno naglasiti da prijedlozi nošenja i „borbe“ s digitalnom demencijom ne idu u smjeru potpunog izuzimanja i ignoriranja postojanja tehnologija već podučavanja učenika opasnostima prekomjernog korištenja tehnologija, ali i usmjeravanja učenika da od pasivnih postanu aktivni te kreatori digitalnih sadržaja. Što škole tu mogu napraviti? Škole su te koje usmjeravaju učenike u odgojnim temama, pritom uključujući i roditelje te učenike mogu podučavati svrsishodnom korištenju tehnologija. OŠ Rapska je škola koja se odlučila uhvatiti u koštac s posljedicama i prevencijom digitalne demencije kroz Erasmus projekt Online vs. Offline - Two Worlds Meet te eTwinnig međunarodni projekt Offline Onlife.

Mirena Maljković
Osnovna škola Rapska, Zagreb
Croatia

Mirena Maljković učiteljica je informatike koja iza sebe ima nekoliko radova na konferencijama, ali i istraživanja uvijek tražeći nove načine podučavanja te pomičući granice u nastavnom procesu. Također je autorica projekta Dan BezVeze koji promiče svrsishodno korištenje tehnologija te educira kako djecu i roditelje. Projekt je preuzelo nekoliko škola diljem Hrvatske. Na temeljima projekta Dan BezVeze pokrenula je Erasmus te eTwinning projekt jer smatra da je vrlo važno učenike podučavati opasnostima tehnologija. Mentorica je studentima UFZG-a modula informatika iz Metodike informatike.

U slobodno vrijeme trči, pleše i piše.

Potrebno predznanje: Nema