Ozbiljna igra kao alat za podizanje svijesti o ulozi asistivne tehnologije u uključivom društvu

Primjena tradicionalnih elemenata igara, poput kompetitivnosti, ciljeva i izazova, u drugim kontekstima osim igranja naziva se igrifikacija (engl. gamification) te se koristi za poboljšavanje motivacije i produktivnosti korisnika. Igra koja primjenjuje koncept igrifikacije te joj primarna svrha nije zabava, nego transfer znanja i vještine, naziva se ozbiljnom igrom (engl. serious game). Neka od područja gdje se često primjenjuju ozbiljne igre su akademska edukacija, društvene promjene, zdravstvo, marketing i vojska. Jedna od bitnih društvenih promjena jest društvena uključenost koja podrazumijeva način ublažavanja i uklanjanja društvene isključenosti. U sklopu projekta ATTEND obrađuje se ova tematika te je cilj projekta osigurati jednake obrazovne mogućnosti djeci s teškoćama u razvoju kroz opremanje odgojno-obrazovnih ustanova asistivnom tehnologijom i obrazovanjem njihovih djelatnika. Za promicanje i unaprjeđivanje društvene uključenosti vezano za asistivnu tehnologiju može se koristiti koncept ozbiljne igre. U radu će biti predstavljena ozbiljna igra razvijena u sklopu projekta te prikazani osnovni igrifikacijski koncepti koji su primijenjeni tijekom razvoja igre. Igra se sastoji od različitih scenarija (ukupno šest scenarija) koji pokrivaju česte situacije iz svakodnevnog života. Cilj razvijene ozbiljne igre je približiti svim korisnicima igre načine na koje asistivna tehnologija može značajno doprinijeti kvaliteti života djeci s teškoćama u razvoju te svesti na minimalnu razinu (cilj je jednog dana u potpunosti istisnuti) neprikladne reakcije društva u situacijama u kojima se koristi asistivna tehnologija. S obzirom na činjenicu da ljudi prirodno reagiraju na nepoznato, ponekad možda i neprimjereno, nas potiče da djelujemo u ovom području na način da što više približimo okolini asistivnu tehnologiju, njezine prednosti u primjeni te da ona postane uobičajeni element svakodnevice, a time i nešto što više nije nepoznanica, te stoga ne izaziva neprimjerene reakcije.

Ivan Slivar
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Croatia

Ivan Slivar je asistent na Zavodu za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Diplomu sveučilišnog prvostupnika inženjera Računarstva prima 2010. g., a diplomu magistra inženjera struke Informacijske i komunikacijske tehnologije 2012. g. Poslijediplomski doktorski studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2013. g. pod mentorstvom docentice Lee Skorin-Kapov, te 2021. g. obranio doktorski rad pod nazivom "Strategije prilagodbe videokodiranja usmjerene poboljšavanju iskustvene kvalitete za igre zasnovane na računalnom oblaku uslijed ograničenja mreže". Njegovo glavno područje istraživačkog interesa je iskustvena kvaliteta (QoE) igara zasnovanih na računalnom oblaku. Posebno je fokusiran na istraživanje utjecaja kodiranja, mreže i kontekstualnih faktora na iskustvenu kvalitetu percipiranu od strane korisnika u području igara zasnovanih na računalnom oblaku. Istraživanje provodi u sklopu aktivnosti Laboratorija za istraživanje iskustvene kvalitete višemedijskih usluga (MUEXlab) i projekata financiranih od strane HRZZ-a.

Ivana Vinceković
Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Croatia

Ivana Vinceković je stručni suradnik na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomu sveučilišne prvostupnice edukacijske rehabilitacije dobiva 2018. g., a diplomu sveučilišne magistrice edukacijske rehabilitacije 2021. g. Dobitnica je Rektorove nagrade za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici 2016./2017. te Rektorove nagrade za timski znanstveni i umjetnički rad 2017./2018. Njezino područje interesa je rad s djecom s teškoćama u razvoju te primjena teorijskih znanja u radu te pružanje pomoći i podrške djetetu, odnosno osmišljavanje, organizacija i provođenje individualnog i grupnog edukacijsko rehabilitacijskog rada te primjena niskotehnoloških oblika potpomognute komunikacije.

Ivana Rašan
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
Croatia

Ivana Rašan završila je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine nakon čega se iste godine zaposlila kao revizor u poduzeću BDO Croatia d.o.o. te se godinu dana kasnije, 2010. godine zapošljava u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Odjel za financiranje i ugovaranje EU programa gdje je kao član tima odsjeka za Osiguranje kvalitete radila do 2013. godine. Godine 2013. dolazi raditi na Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu na projekt "Kompetencijska mreža zasnovana na ICT-u za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama (ICT-AAC)“, pri čemu iz provedbenog tijela prelazi u ulogu korisnika EU sredstava i do 2015. radi kao projektni menadžer. Tijekom rada na projektu ICT-AAC, razvija svoje istraživačke interese te nakon uspješno završene implementacije projekta, 2015. godine upisuje interdisciplinarni doktorski studij Komunikologija na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na kojem je 2019. godine obranila svoju doktorsku disertaciju naslova „Uloga imidža i interakcijske pravednosti u radnom ponašanju studenata“.

Od 2015. godine, uz rad na projektima (2015.-2016., Usklađivanje roditeljstva i poslovnog života putem multidisciplinarnih socijalnih usluga (MULTI-SKLAD); 2016.-2017. Pogled u budućnost; 2017.-2019. Pristupačno web-sjedište za osobe s invaliditetom; 2018.-2020. IT rješenje analitike velikih skupova podataka emobilnosti; 2019.-2020. Pristupačnost mobilnih aplikacija i povećanje društvene svijesti o izazovima s kojima se susreću osobe s invaliditetom; 2019.-2020. For every child: a VOICE. Harnessing 21st century technology to promote communication, education and social inclusion for young children with developmental delays and disabilities; 2020.-2021. Digitalna pristupačnost, podizanje svijesti i nove tehnologije i ostali), aktivno sudjeluje i u nastavi.

Potrebno predznanje: Nikakvo